Close meni icon

Prvi saznajte novosti o natječajima

Q&A

EU FONDOVI

Na koji način se financira EU? 

Sredstva u proračun EU pritječu iz tzv. vlastitih izvora (own resources), u koje ubrajamo: doprinose država članica koji iznose otprilike 1,23% njihovog BDP-a (bruto domaćeg proizvoda), 1,4% njihovog PDV-a (poreza na dodanu vrijednost) i sredstva prikupljena od carina na uvoz roba iz zemalja koje nisu članice EU-a, te od davanja na šećer. Ostali izvori prihoda su porezi na dohodak zaposlenika u institucijama EU-a, doprinosi država izvan EU-a koje plaćaju sudjelovanje u određenim programima EU-a, te razne vrste novčanih kazni određene zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja.

Što su to programi, a što fondovi EU? 

Ti se termini koriste istovjetno, s time da fond označava tek izvor sredstava, a program upućuje na postojanje određenih pravila kod korištenja tih sredstava. Jedno od pravila za korištenje sredstava je programiranje, pa je tako za programe iz tzv. strukturnih fondova odgovorna država članica, dok programe zajednica osmišljava Europska unija.

Što su to strukturni fondovi? 

Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu:

  • Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)
  • Europski fond za reginalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF)
  • Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)
  • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)
  • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund - EMFF)

 

Što je to Europski socijalni fond? 

Europski socijalni fond (ESF) uspostavljen je radi smanjenja razvojnih razlika između država članica. Kao takav predstavlja glavni financijski instrument za poticanje poduzetništva i pružanje pomoći nezaposlenima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti za sve građane Europske Unije prilikom zapošljavanja.

Ciljevi Europskog socijalnog fonda su:

 

  • jačanje gospodarstva
  • stvaranje većeg broja radnih mjesta
  • povećanje stope zapošljavanja
  • jačanje socijalne uključenosti
  • ublaživanje posljedica ekonomske krize
  • investiranjem u obrazovanje
  • jačanje administrativnih kapaciteta.

Natječaji iz Europskog socijalnog fonda objavljuju se na www.esf.hr 

 

Što je to Kohezijski fond? 

Kohezijski fond predstavlja financiranja koja su dostupna za članice Europske unije u svrhu pokretanja velikih infrastrukturnih projekata na području prometa i zaštite okoliša. Sredstva iz fondova predviđene su za sljedeće područja: obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost, zaštita okoliša i preuzimanje standarda E, trans-europske transportne mreže i transportne infrastrukture.

Natječaji iz Kohezijskog fonda objavljuju se na www.strukturnifondovi.hr  

 

Što je to Europski fond za regionalni razvoj? 

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije kao i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar Europske Unije. U financijskom smislu to je najznačajniji fond koji se prije svega fokusira na izravna ulaganja i sve vrste financiranja.

Ciljevi Europskog fonda za regionalni razvoj su:

  • financijska pomoć regijama čiji je bruto domaći proizvod po stanovniku manje od 75% onoga u EU
  • modernizaciji gospodarskih struktura i očuvanju ili otvaranju novih radnim mjesta
  • promicanjem konkurentnosti te ulaganjem u regije kako bi se one učinile privlačnijim za tvrtke i ulagače.

Natječaji iz Europskog fonda za regionalni razvoj objavljuju se na www.strukturnifondovi.hr  

 

Što je Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj? 

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe.

Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

 

Ciljevi Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj su: 

 

  • Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima 
  • Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva 
  • Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi 
  • Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu 
  • Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu 
  • Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja

 

Natječaji iz ovog fonda objavljuju se na www.ruralnirazvoj.hr 

 

Što je Europski fond za pomorstvo i ribarstvo? 

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund - EMFF) osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promijenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti. Fond je osmišljen tako da osigura održivo ribarstvo i industriju akvakulture (uzgoj ribe, školjkaša i podvodnog bilja). 

Gospodarski subjekti i udruge u državama članicama mogu se prijaviti za sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo prema načelu sufinanciranja omjer kojeg ovisi od same vrste projekta.

Ciljevi Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo su: 

  • Poticanje održivih, učinkovitih, inovativnih i konkurentnih sektora ribarstva i akvakulture;
  • Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije putem društvene uključenosti, stvaranja radnih mjesta i mobilnosti radne snage u obalnim i kontinentalnim zajednicama koje ovise o ribolovu i akvakulturi;
  • Poticanje stavljanja na tržište i prerade proizvoda ribarstva i akvakulture kroz poboljšanje organizacije tržišta;
  • Pružanje potpore za praćenje, kontrolu i provedbu ZRP-e, jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave;

Natječaji iz ovog fonda objavljuju se na www.ribarstvo.mps.hr 

 

Što se može financirati kroz EU fondove?

Područja koja se mogu financirati kroz EU fondove definirana su u programskim dokumentima, tzv. Operativnim programima. Operativni programi su dokumenti u kojima se definiraju područja i prioriteti financiranja, ovisno o području koji pokrivaju. Postupci za dodjeljivanje sredstava iz EU fondova temelje se upravo na ovim dokumentima. Što u njima nije određeno ne može se niti financirati. Dokumente operativnih programa možete pronaći na www.strukturnifondovi.hr i na internetskim stranicama resornih ministarstava.  

 

Tko ima pravo na sredstva iz EU fondova?

Pravo na dobivanje novca iz EU fondova imaju sve vrste organizacija iz javnog, privatnog i civilnog sektora, ali i građani pojedinci te njihove inicijative. Svi oni moraju biti iz zemalja članica EU ili iz zemalja kandidatkinja. EU fondovi imaju za svaki natječaj definirane posebne uvjete te se oni razlikuju od natječaja do natječaja jednako kao i to tko može biti prijavitelj.

 

Na koji način se dodjeljuju sredstva iz EU fondova?

Bespovratna sredstva iz fondova EU dodjeljuju se isključivo putem javnih poziva na dostavu projektnih prijedloga, koje raspisuju nadležne institucije, a objavljuju se primarno na internetskoj stranici www.strukturnifondovi.hr.  Pozivi na dostavu projektnih prijedloga raspisuju se na temelju programskih dokumenata (Operativni programi) u kojima se definiraju područja i prioriteti financiranja, ovisno o području koji pokrivaju.

 

Na koje natječaje (pozive na dostavu projektnih prijedloga) se mogu prijaviti?

 

Uz svaki poziv za dostavu projektnih prijedloga objavljuje se dokumentacija u kojoj se nalaze sve potrebne informacije i uvjeti za prijavu na natječaj. Među dokumentacijom posebno ističemo dokument Upute za prijavitelje, gdje se, između ostalog, mogu pronaći  informacije o području financiranja kroz pojedini poziv za prijavitelje (kakvi projekti se mogu financirati odnosno projektne aktivnosti) te potencijalni prijavitelji (tko se može prijaviti na poziv).

 

Što je sve potrebno za prijavu na natječaj iz EU fondova?

Svaki natječaj objavljen iz EU i nacionalnih izvora dolazi s Uputama za prijavitelje. U ovim je uputama definirana dokumentacija koja je potrebna za kompletiranje projektne dokumentacije, kojom se prijavljuje Vaš projektni prijedlog. Najčešća obvezna dokumentacija svakog projekta je: prijavni obrazac, izjava prijavitelja o usklađenosti sa UZP-om, izjava o korištenim de minimis potporama te skupna izjava prijavitelja. Za detaljni popis potrebne dokumentacije, molimo pogledati Upute svakog natječaja zasebno.

Nacionalni fondovi

Koji su nacionalni izvori financiranja? 

Hrvatska ministarstva i razne agencije svake godine objavljuju Javne pozive kojima se mogu provoditi projekti sufinancirani iz nacionalnih izvora (proračuna). Pozivi su iz raznih područja: od jačanja konkurentnosti malog i srednjeg gospodarstva, jačanja međunarodne konkurentnosti, stvaranja klastera, poduzetničkog obrazovanja, jačanja prerađivačke i prehrambene industrije, turizma, kulture, razmjene mladih, jačanje djelovanja mladih, njihova obrazovanja i drugo.

Pregled objavljenih natječaja dostupan je za na sljedećim poveznicama: 

 

Što je sve potrebno za prijavu na natječaj iz nacionalnih fondova?

Svaki natječaj objavljen iz EU i nacionalnih izvora dolazi s Uputama za prijavitelje. U ovim je uputama definirana dokumentacija koja je potrebna za kompletiranje projektne dokumentacije, kojom se prijavljuje Vaš projektni prijedlog. Najčešća obvezna dokumentacija svakog projekta je: prijavni obrazac, izjava prijavitelja o usklađenosti sa UZP-om, izjava o korištenim de minimis potporama te skupna izjava prijavitelja. Za detaljni popis potrebne dokumentacije, molimo pogledati Upute svakog natječaja zasebno.

POLJOPRIVREDA

Financijski instrumenti

Što su financijski instrumenti Programa ruralnog razvoja? 

Svrha financijskih instrumenata Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. (FI PRR) je prvenstveno potaknuti i podržati rast i razvoj poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora: doprinosom iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj omogućavamo povoljnije uvjete financiranja (niže kamatne stope, niže naknade, duži rokovi otplate i veća mogućnost počeka) uz smanjenje zahtjeva prema korisnicima financijskih instrumenata (manje instrumenata osiguranja).

Osim povoljnijih uvjeta financiranja, FI PRR omogućavaju financiranje nekih vrsta troškova koji nisu prihvatljivi za financiranje putem bespovratnih sredstava, a koja su prepoznata kao potrebna za nastavak i unaprjeđenje poslovanja u  poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru (primjerice, financiranje obrtnih sredstava, kupnje živih životinja, rabljene opreme, jednogodišnjeg bilja…).

 

Koje vrste financijskih instrumenata iz Programa ruralnog razvoja postoje? 

Gdje mogu saznati više informacija o financijskim instrumentima Programa ruralnog razvoja? 

Sve informacije o zajmovima, jamstvima i općenito financijskim instrumentima iz Programa ruralnog razvoja dostupni su na www.ruralnirazvoj.hr 

 

Za koji tip operacije (TOP) se može koristiti zajam/kredit ili jamstvo?

Financiranje putem financijskih instrumenata PRR moguće je u sljedećim tipovima operacija za financijske instrumente, koji su po uvjetima različiti od istoimenih tipova operacija koji se financiraju putem bespovratnih sredstava:

  • TOP FI 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
  • TOP FI 4.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš
  • TOP FI 4.1.3 Korištenje obnovljivih izvora energije
  • TOP FI 4.2.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
  • TOP FI 4.2.2 Korištenje obnovljivih izvora energije
  • TOP FI 6.4.1 Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
  • TOP FI 8.6.1 Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumsko uzgojnim radovima
  • TOP FI 8.6.2 Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva.

 

Može li zajam imati kombinirane aktivnosti više tipova operacija (TOP-ova) za financijske instrumente?

Da, projektni prijedlog može sadržavati aktivnosti koje pripadaju kombinaciji više TOP-ova FI. Podjela projektnog prijedloga na aktivnosti/troškove pojedinog TOP-a mora biti razvidna u okviru poslovnog plana.

 

Je li potrebno imati „odbijenicu“ APPRRR i/ili biti prethodno prijavljen ili odbijen na natječaju APPRRR za bespovratna sredstva („grant“), da bi se mogao podnijeti zahtjev za zajam/kredit/jamstvo?

Ne, nema preduvjeta prethodne prijave pojedinog projekta/krajnjeg primatelja u svrhu mogućnosti prijave za financiranje putem FI PRR.

 

Može li se na istoj investiciji kombinirati zajam/ kredit i jamstvo PRR-a?

Nije moguće na istoj investiciji kombinirati zajam/kredit za ruralni razvoj i jamstvo za ruralni razvoj koji se u sklopu PRR-a sufinanciraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Također, nije moguće kombinirati nijedan FI PRR s drugim nacionalnim jamstvenim shemama i/ili jamstvenim shemama drugih ESI fondova.

 

Može li se kombinirati jamstvo s komercijalnim kreditom namijenjenim zatvaranju financijske konstrukcije projekta koji je primio podršku putem bespovratnih sredstava PRR (kroz tzv. "natječaj za mjere")?

Ne, projekti kojima je dodijeljena podrška u obliku bespovratnih sredstava PRR dužni su zatvoriti financijsku konstrukciju vlastitim sredstvima ili drugim (komercijalno) dostupnim izvorima financiranja. FI PRR Pojedinačno jamstvo za ruralni razvoj nije dostupno u svrhu zatvaranja financijske konstrukcije projekata koji istovremeno primaju potporu putem bespovratnih sredstva PRR.

 

Ako sam već korisnik bespovratnih sredstava PRR, smijem li se prijaviti za FI PRR?

Moguće je prijaviti se paralelno za potporu u obliku FI PRR, ali samo za drugu, odvojenu investiciju (nikako ne za istu investiciju). Kombinacija potpore iz FI PRR i bespovratnih sredstava PRR na istoj investiciji nije moguća.

 

Od kada se podnose zahtjevi za zajam, kome i kako?

Zahtjevi za Mikro zajam za ruralni razvoj odnosno za Mali zajam za ruralni razvoj podnose se izravno HAMAG-BICRO-u i to od 01. rujna 2018. godine. Prijave se podnose poštom, elektroničkom poštom ili osobno na adrese objavljene na službenim mrežnim stranicama HAMAG-BICRO-a ili putem on line prijave, ukoliko je ista dostupna.

 

Od kada se podnose zahtjevi za jamstva, kome i kako?

Zahtjevi za Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj podnose se financijskim institucijama s kojima je HAMAG-BICRO sklopio suradnju, te će one, nakon obrade kreditnog zahtjeva i pozitivne ocjene, uputiti zahtjev za izdavanjem Pojedinačnog jamstva za ruralni razvoj prema HAMAG-BICRO-u. Zahtjevi se zaprimaju od 01. veljače 2019. godine.

 

Je li moguće kombinirati financijske instrumente drugih ESI fondova ili bespovratna sredstva drugih ESI fondova s FI PRR u okviru iste investicije?

Ne, kombinacije FI PRR s financijskim instrumentima ili bespovratnim sredstvima sufinanciranim iz bilo kojeg ESI fonda nije moguća na istoj investiciji.

Pozivi

Što je to Program ruralnog razvoja? 

Programom je definirano 18 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće. Prihvatljiva ulaganja unutar mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. sufinancirana su većim dijelom sredstvima Europske unije putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (engl. EAFRD) dok je ostatak sufinanciran sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske.

 

Tko je nadležan za objavu Poziva iz Programa ruralnog razvoja? 

Ministarstvo poljoprivrede (www.poljoprivreda.gov.hr )provodi i koordinira mjere ruralnog razvoja, razvitka seoskog prostora, ekološke i održive poljoprivrede, poljoprivrednog zadrugarstva i drugih oblika udruživanja u poljoprivredi i ribarstvu, promicanje autohtonih proizvoda, marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.

Ministarstvo provodi mjere poticajne politike u poljoprivredi i ribarstvu te njihovu prilagodbu mjerilima Svjetske trgovinske organizacije, uređuje i koordinira sufinanciranje poljoprivrede, ribarstva i prerade poljoprivrednih proizvoda proračunskim sredstvima.

 

Gdje mogu vidjeti objavljene pozive i natječaje za poljoprivrednike? 

Svi natječaji i Javni pozivi financirani iz EU izvora dostupni su na www.ruralnirazvoj.hr, dok za natječaje iz nacionalnih izvora potrebno je pratiti stranice www.poljoprivreda.gov.hr

 

Koje se mjere Programa ruralnog razvoja odnose na poljoprivrednike (poduzetnike i poljoprivredna gospodarstva? 

Natječaji, odnosno mjere na koje se mogu prijaviti poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i poduzetnici jesu: 

M3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

  • Podmjera 3.1. Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete
  • Podmjera 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem tržištu

M4 – Ulaganja u fizičku imovinu

  • Podmjera 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
  • Podmjera 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda
  • Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva
  • Podmjera 4.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih ciljeva

M5 – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

  • Podmjera 5.2 Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima

M6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

  • Podmjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima
  • Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području
  • Podmjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
  • Podmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

M11 – Ekološki uzgoj

M13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima

 

Koja mjera ruralnog razvoja je namijenjena mladim poljoprivrednicima?

Podmjera 6.1. Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima namijenjena je mladim poljoprivrednicima. Korisnici su osobe starosti između 18 i 40 godina na dan podnošenja Zahtjeva za potporu, koje posjeduju odgovarajuća znanja i vještine i koje su prvi put postavljene kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva (ne duže od 18 mjeseci prije podnošenja Zahtjeva za potporu), koje u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu moraju pripadati ekonomskoj veličini od 8.000 eura do 49.999 eura. Mladi poljoprivrednik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva najkasnije prilikom podnošenja Zahtjeva za isplatu prve rate (ne kasnije od devet mjeseci nakon dodjele Odluke o dodjeli sredstava).

 

Koji su opći uvjeti za prijavu projekata iz Programa ruralnog razvoja? 

Da bi stekli prvi uvjet za prijavu projekata, poljoprivrednici moraju imati otvoren OPG, PG, obrt ili trgovačko društvo te biti upisani u Upisnik poljoprivrednika. Ostali uvjeti definirani su u sklopu svakog objavljenog Poziva, i to Pravilnikom mjere te Uputama za prijavitelje i pratećim prilozima. 

Valja napomenuti kako životinje moraju biti upisane u Jedinstveni registar životinja, a zemljišta u ARKOD sustav, vinari moraju biti upisani u Registar vinara. Ukoliko se radi o ulaganjima na građevinama, objekti moraju imati potrebne dozvole i biti legalizirani za provođenje bilo kakvih projekata. 

 

Koje vrste potpora se mogu ostvariti za pčelarstvo? 

 

Mjere koje će se provoditi tijekom odvijanja pčelarskog programa su:

  • Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara
  • Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze
  • Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja
  • Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost
  • Obnavljanje pčelinjeg fonda
  • Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda
  • Praćenje tržišta
  • Poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.

PRIJAVE

Kako se podnose prijave projekata iz Programa ruralnog razvoja? 

Sve projektne prijave izrađuju se i prijavljuju putem online sustava AGRONET: https://agronet.apprrr.hr/. Kako biste mogli pristupiti Agronet sustavu, potrebno je registrirati svoje poljoprivredno gospodarstvo te dobiti korisničko ime i lozinku. To možete napraviti u nekoj od lokalnih Savjetodavnih službi (lokacije dostupne na www.savjetodavna.hr). 

 

Što je AGRONET sustav? 

AGRONET sustav je zaštićena mrežna aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi. U Agronet aplikaciji moguće su sljedeće aktivnosti:

  • Pregledavanje podataka iz Upisnika poljoprivrednika,
  • Pregledavanje podataka iz ARKOD sustava,
  • Elektroničko popunjavanje Zahtjeva za potporu,
  • Podnošenje zahtjeva za uvozne i izvozne dozvole u elektroničkom obliku
  • Podnošenje zahtjeva za preferencijalne carinske kvote
  • Pregledavanje statusa zahtjeva za dozvole.

 

Što je ekonomska veličina gospodarstva i kako ju izračunati? 

Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva (EVPG) je zbroj vrijednosti svih proizvoda biljne i stočarske proizvodnje dobiven množenjem standardnog ekonomskog rezultata (engl. Standard Output – SO) svake pojedine proizvodnje zastupljene na poljoprivrednom gospodarstvu s odgovarajućim brojem jedinica proizvodnje. Izračunava se putem EVPG kalkulatora koji možete preuzeti na poveznici: https://www.savjetodavna.hr/mjere-iz-programa-rr/ 

Službeni izračun vaše ekonomske veličine gospodarstva, na temelju vaših inputa, izračunava lokalna Savjetodavna služba. Za svaku projektnu prijavu potreban je službeni izračun EVPG-a. 

 

Koji je minimalni sadržaj projektne dokumentacije? 

Kako biste pripremili projektnu prijavu na natječaj iz Programa ruralnog razvoja, obvezno je izraditi poslovni plan, popuniti prijavni obrazac u Agronet sustavu te dostaviti prateće izjave o veličini poduzeća, skupnu izjavu te izračun EVPG-a. Detaljni popis obvezne dokumentacije posebno je definiran u svakom natječaju u sklopu Uputa za prijavitelje. 

 

Kome se obratiti za savjet vezano za prijavu i provedbu projekata iz Programa ruralnog razvoja? 

Sve upite vezano za natječaje možete postaviti na www.ruralnirazvoj.hr u sekciji Pitanja i odgovori. Pitanja također možete postaviti lokalnim Savjetodavnim službama, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ribarstvu te lokalnim akcijskim grupama koje operiraju na vašem području. 

U slučaju da poslovni plan i ostalu potrebnu dokumentaciju za podnošenje prijave za mjere iz Programa ruralnog razvoja ne možete pripremiti samostalno, za pomoć se možete obratiti nekom od stručnjaka za EU fondove, uključujući i nas (regionalne razvojne agencije, EU poslovni savjetnici – konzultanti.) 

 

Mogu li prijaviti projekt u bilo kojem trenutku ili moram čekati otvaranje Poziva? 

Natječaji iz Programa ruralnog razvoja objavljuju se najčešće po modalitetu privremeno otvorenog Poziva. To znači da trebate pričekati otvaranje Poziva, i prijaviti projekt unutar definiranih rokova prijava. 

Postoji li plan objave natječaja i gdje ga mogu vidjeti? 

Početkom svake godine, Ministarstvo poljoprivrede objavljuje indikativni godišnji plan objave natječaja. Što znači da već početkom godine možete znati okvirni datum objave pojedinog natječaja te na vrijeme pripremiti svoje projekte. Indikativni godišnji plan natječaja može se tijekom godine izmijeniti, a dostupan je na poveznici: https://ruralnirazvoj.hr/plan-objave-natjecaja/ 

 

Na što treba obratiti pozornost prilikom pisanja kvalitetnog EU projekta?

Da bi projekt prošao na natječaju, važno je ispuniti preduvjete koji se tiču prihvatljivosti prijavitelja, odnosno ulaganja. Uz provedbu svakog projekta pojavljuju se određeni rizici koje je nužno identificirati i analizirati, te odrediti mjere za prevenciju i korekciju rizika. Uz osmišljanje projektne ideje i aktivnosti, u obzir se moraju uzeti i troškovi koji moraju biti opravdani u točno razrađenom proračunu. Napominjemo da rezultati projekta trebaju biti održivi i nakon završetka projekta.

PROVEDBA

Kada započinje provedba projekta? 

Službena provedba projekata započinje po dobivenoj pozitivnoj ocjeni i po sklapanju ugovora. U nekim pozivima moguće je provedbu započeti odmah po predaji projektne prijave na vlastiti rizik, no službeno potraživati potporu za nastale troškove možete tek nakon potpisivanja ugovora s ministarstvom. 

 

Kada i kako mogu podnijeti Zahtjev za isplatu? 

Zahtjev za isplatu korisnik može podnijeti nakon sklopljenog Ugovora o financiranju.

Zahtjev za isplatu podnosi se obično dva puta u razdoblju od najviše 3 godine kako slijedi: 

a)isplata  prve rate u  iznosu od 50%  ukupno odobrene javne  potpore nakon Ugovora o financiranju i započetih aktivnosti prikazanih u poslovnom planu

b)isplata  druge/zadnje  rate slijedi nakon  provedenih aktivnosti prikazanih  u poslovnom planu.

Zahtjev za isplatu podnosi se: 

  • Putem Agronet sustava, kao što je podnesen zahtjev za potporu ili 
  • Putem popunjenog obrasca za isplatu koji se šalje poštom na adresu Agencije za plaćanja u poljoprivredi 

 

Mogu  li, ukoliko  mi se dodjele  bespovratna sredstva,  potraživati jedan dio  sredstava (ili čak sva sredstva) i prije nego počnem provoditi aktivnosti iz ugovora?

U okviru  svake pojedine  sheme za dodjelu  bespovratnih sredstava zasebno  je definirano je li u okviru sklopljenog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava moguće potraživati predujam. Ukoliko je ta mogućnost predviđena, iznos predujma projekta može se isplatiti kao isplata 1. rate, a točan iznos (maksimalno 50%) naveden je u pojedinom pozivu. 

 

Što je to Portal ponuda?

Portal ponuda je sustav oglašavanja i prikupljanja ponuda za robe, radove i usluge potrebne za realizaciju projekata za koje korisnici ostvaruju potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Korištenje portala ponuda obavezno je za sve neobveznike javne nabave, te obveznike javne nabave kada provode jednostavnu nabavu.

 

Portal ponuda namijenjen je dobavljačima opreme, i mehanizacije za poljoprivredu i šumarstvo, građevinskim tvrtkama, pružateljima usluga te drugim poslovnim subjektima koji žele sudjelovati kao izvođači radova te dobavljači roba i usluga u projektima koji se financiraju iz EPFRR-a.

Portalom ponuda želi se osigurati transparentan postupak prikupljanja ponuda, odabir najboljih ponuditelja, te time i najveća vrijednost za uloženi novac. Portalu ponuda pristupa se preko mrežne stranice Agencije za plaćanja.

 

Moram li provesti aktivnosti u skladu s poslovnim planom ili je moguće mijenjati? 

Projektne aktivnosti moraju se provesti u skladu s poslovnim planom temeljem kojega je projekt odobren. Ono što je moguće izmijeniti u provedbi jesu isključivo iznosi navedenih troškova. No, napominjemo u tom slučaju morate u projektu osigurati na drugim aktivnostima veće troškove kako biste ostvarili ukupni iznos projekta postavljen u poslovnom planu. 

 

Kako će službe provjeravati provedbu mog projekta? 

Nakon  potpisivanja Ugovora o  financiranju, Agencija za plaćanja će pratiti postižu li projekti utvrđene ciljeve i aktivnosti kako bi se osiguralo provođenje ugovora o  financiranju u skladu s ugovornim odredbama. Korisnici su dužni pridržavati se zahtjeva povezanih s provjerom upravljanja projektom  te surađivati s Agencijom za plaćanja prilikom provjere. Nepridržavanje navedenih zahtjeva može se smatrati kršenjem odredbi Ugovora o financiranju nakon čega mogu uslijediti pravne i financijske posljedice. Provjere upravljanja projektom, provedene od strane Agencije za plaćanja, uključuju:

  • Provjera statusa provedbe projekta,
  • Provjera poštivanja zahtjeva za informiranje i vidljivost,
  • Kontrola na terenu,
  • Posjet lokaciji aktivnosti,
  • Ex-post provjere trajnosti projekta, rezultata i ciljeva.

U svrhu praćenja provedbe aktivnosti, korisnik je obvezan dostavljati Agenciji za plaćanja Izvještaj o napretku svakih šest mjeseci, računajući od dana sklapanja Ugovora o financiranju. Izvještaj  se dostavlja na obrascu objavljenom na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr) u tiskanom obliku poštom ili neposredno na adresu Agencije za plaćanja.

 

Jesu li moguće terenske kontrole i koliko su česte? 

Kontrolu na terenu provode djelatnici Agencije za plaćanja. Kontrolori  provode redovne kontrole prije isplate i tijekom petogodišnjeg razdoblja  nakon izvršenog konačnog plaćanja (ex post kontrola). Osim redovnih kontrola, kontrole  na terenu mogu se provoditi u bilo kojem trenutku tijekom postupka dodjele potpore, ako je to potrebno. 

 

U kojim slučajevima moram vratiti odobrena sredstva? 

Agencija za plaćanja donosi Odluku o povratu sredstava nakon izvršene isplate potpore ako:

  • se korisnik isključuje iz daljnje dodjele sredstava 
  • korisnik podnese Zahtjev za odustajanje nakon što mu je dio sredstava isplaćen ili 
  • korisniku se donese Odluka o odbijanju Zahtjeva za isplatu za drugu ratu ili
  • korisnik ne podnese konačni Zahtjev za isplatu do roka navedenog u Ugovoru o financiranju
  • se naknadnom administrativnom kontrolom i/ili kontrolom na terenu utvrdi nepravilnost ili
  • se     naknadnom     administrativnom     kontrolom i/ili   kontrolom na terenu     utvrdi administrativna pogreška.

Korisnik  je u obvezi  vratiti neopravdano isplaćena sredstava u roku od 30 dana od zaprimanja Odluke o povratu sredstava. U slučaju da korisnik  ne postupi sukladno Odluci o povratu sredstava, Agencija za plaćanja će na iznos određen Odlukom o povratu sredstava obračunati zakonsku zateznu  kamatu te postupiti sukladno odredbama važećeg zakona o poljoprivredi.

 

Koje     su obveze     korisnika bespovratnih sredstava  vezane uz informiranje i vidljivost projekata financiranih iz Programa ruralnog razvoja? 

Korisnik je obvezan pridržavati se zahtjeva povezanih s informiranjem i vidljivošću. Korisnik se posebno obvezuje poduzeti sve potrebne korake kako bi objavio činjenicu da EU sufinancira projekt,  a relevantne informacije vezane uz informiranje i vidljivost propisane su prilozima objavljenih Natječaja.

EU banner
Izradu internetske stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram